Elektroencefalografija je neinvazivna, bezbolna dijagnostička metoda za ispitivanje aktivnosti mozga.

Metoda se temelji na registraciji električnih potencijala mozga koji se registriraju u formi valova. Analizira se frekvencija valova u jednoj sekundi, njihov oblik i amplituda.
Svako odstupanje od normale ima svoje određeno dijagnostičko značenje.

Elektroencefalografsko ispitivanje možemo podijeliti na dva dijela: na neurološki i neuropsihološki dio.

U neuropsihološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Analizira se promjena frekvencije i amplituda EEG valova tijekom snimanja.
Neuropsihološki dio EEG-a temelji se na saznanju da svaki psihički podražaj koji može biti vanjskog ili unutarnjeg uzroka (u čovjeku) ima svoj korelat u mozgu, koji se manifestira u elektroencefalogramu tijekom snimanja.
Na ovaj dio EEG-a šalju se pacijenti s psihičkim poremećajima: poremećaj pažnje, poremećaj koncentracije, ADHD, neurotski poremećaji i poremećaj motorike kod onih ispitanika kod kojih je objektivni neurološki nalaz u granicama normale.
Nalaz neuropsihološkog dijela EEG-a omogućava nalaženje uzroka psihičkih poremećaja i u korelaciji sa psihološkim nalazom omogućava sigurnije postavljanje dijagnoze, a time i poduzimanje adekvatne terapije.
Za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike potrebno je uz neuropsihološki dio obavezno učiniti neurološki dio EEG ispitivanja zbog mogućih postojanja organskih promjena u mozgu koje mogu izazvati psihičke poremećaje.

Kada je korisno raditi EEG:
kod sumnje na epilepsiju te kod praćenja terapije epilepsije
kod upala mozga (meningitisa i encefalitisa)
kod tumora mozga, povrede mozga
demencije
praćenja komatoznih stanja te potvrde moždane smrti
poremećaja spavanja, npr. narkolepsije
U dijagnostičke svrhe može se višekratno ponavljati i na taj način pratiti promjene funkcionalnog stanja živčanog sustava mozga.
Pretraga je bezbolna i neinvazivna.

“Od dijagnostičke vrijednosti kod glavobolja a osobito dijagnostičko značenje, EEG pretraga ima kod epilepsije, encefalopatija različitog uzroka, demencije kao i drugih neuroloških poremećaja.”

prim.dr.sc. Božidar Faber, neuropsihijatar